O masaži

Masaža je jedna od najstarijih grana fizikalne medicine, što znači da su njena korisna svojstva bila poznata i ljudima u dalekoj prošlosti. Prvi pouzdani podaci o masaži datiraju iz vremena pre nove ere. U staroj Kini, pre više od dve i po hiljade godina, objavljena je knjiga ’’ Kong-fou’’ (iskustvo čoveka). U njoj su opisane vežbe disanja koje podstiču krvotok i deluju kao terapeutsko sredstvo. Ista knjiga donosi opise nekih oblika masaže. Masaža u drevnoj Indiji opisana je u knjizi ’’ Vede’’ (knjiga mudrosti) koja potiče iz 1800. godine pre nove ere, kada je masaža bila neodvojivi deo religioznih obreda. U knjizi ’’ Sukruta’’ masaža je podrobno opisana kao način lečenja. U njoj se govori o trenju, trljanju, pritiskivanju i drugim vidovima masaže. Klasična manuelna masaža se primenjuje u različite svrhe, pa se može podeliti na četiri vrste: terapeutsku ili medicinsku, higijensku, sportsku i kozmetičku masažu. Terapeutska masaža primenjuje se u svrhu lečenja kod različitih povreda, oboljenja tkiva i organa. Najčešće se primenjuje u sastavu kompleksnog fizikalnog lečenja. Masaža povoljno deluje na psihu pacijenta. Poznato je njeno sugestivno umirujuće dejstvo. Pomoću masaže u mnogim slučajevima uspešno se uklanja glavobolja i poboljšava san. Masaža povoljno deluje na poboljšanje apetita. Pomoću masaže povećava se izlučena količina urina, što znači da masaža iz mišića istiskuje višak vode. Na taj način ubrzava se proces odmaranja. Zajedno sa povećanom količinom urina izlučuje se i veća količina azota i mlečne kiseline. Utvrđeno je da se masažom povećava proces metabolizma. Delovanje na krvotok i limfotok uglavnom se ostvaruje refleksnim putem. Mehanički uticaj je ograničen na kapilare kože i na površinske limfne i venske krvne sudove. U zidovima kapilara nalaze se mnogobrojni i različiti receptori, tako da su oni bogata receptorna zona krvotoka. Draženjem receptora kapilara refleksnim putem izazivaju se promene u celom sistemu krvotoka. Ceo krvotok u kapilarnoj mreži reguliše nervno-humoralni faktor. Pod uticajem masažnih hvatova, preko različitih složenih i aktivnih bioloških materija, nervni sistem reguliše ne samo lumen kapilara već i tonus njihovih zidova, kao i broj otvorenih kapilara, takođe i onih koji se otvaraju kao rezervni. U tkivima koja su izložena masaži, naročito u mišićima, utvrđen je veći broj kapilara, koji se proširuju, pa se tako znatno ubrzava krvotok. Kapilari postaju elastičniji, osetljiviji i lakše reaguju na nadražaje (Livšvic). Draženjem mnogobrojnih proprio-ceptora, koji se nalaze u mišićima, masaža deluje povoljno na procese koji se u njima odigravaju. U svojoj aktivnosti mišići troše energetske materije-masti i ugljene hidrate, koje im obezbeđuju glavna svojstva: savitljivost, elastičnost, pokretljivost i snagu. Za izgradnju ćelija mišići koriste gradivne materije-belančevine. Pod uticajem masaže povećava se prijem energetskih materija, i ubrzava se eliminacija produkata sagorevanja. Zbog tesne refleksne veze sa krvotokom, aktiviranjem njegove refleksne delatnosti, u mišićima se šire postojeći i otvaraju rezervni kapilari koji se pune krvlju, bogatom hranljivim materijama i kiseonikom. To doprinosi da se brže eliminišu otpadni produkti i da se poboljšaju osnovna svojstva mišića. Time se popravlja funkcija i obnavlja i radna sposobnost mišića. Mišićni zamor, koji nastaje usled fizičkih naprezanja, posle kratkotrajne masaže isčezava i ponovo se uspostavlja radna sposobnost mišića. Zabludovski, Kirberg, Sarkizov i drugi potvrdili su to na osnovu mnogobrojnih eksperimenata. Zglobovi se sastoje: iz okrajaka kostiju, ligamenata, zglobne hrskavice, zglobne kapsule, sinovijalne opne i mišićnih tetiva. Oskudno su snabdeveni krvlju i imaju karakterističnu razmenu. Pokreti koji se vrše u njima poboljšavaju krvotok i povećavaju njihovu funkciju. Obratno, usled neaktivnosti, smanjuje se cirkulacija krvi i narušava se ishrana zglobnih elemenata. Ovo dovodi do degenerativnih promena (kontrakture, a u težim slučajevima ankiloze). Zglobna kapsula pri tome se smežurava i gubi elastičnost, a zglobne kesice skvrče se i zadebljavaju. Sinovijalna tečnost se slabije luči, otežano je klizanje kostiju i smanjuje se obim pokreta u zglobu. U povređenom zglobu, nakon povrede, može se pojaviti hidroartros (izliv vode) ili hemoartros (izliv krvi). Otok ugrožava ishranu zgloba kao i periartikularnih tkiva, vrši pritisak na senzitivne nerve, što izaziva pojačanu bolnu osetljivost. Sistematski i stručno primenjena masaža deluje efikasno u pravcu eliminacije izliva, smanjenja ili uklanjanja bolova, poboljšanja cirkulacije krvi i limfe i uspostavljanja bolje ishrane zglobova i povećanja obima pokreta. Pod uticajem masaže može se povećati elastičnost zglobne kapsule i drugih zglobnih elemenata.

Izvor "Osnovi medicinske masaže" Novak Ražnatović